ISTORIJSKI TRENUTAK

"Boj na Kosovu" konačno i u pozorištu: Veliki Ljubomir Simović ovo delo zabranio da se izvodi za njegovog života, ovo je razlog

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Miloš Žutić kao knez Lazar Foto: Centar Film
Simović je napisao potpuno novu dramu "Boj na Kosovu", koja je objavljena 2003. U novoj verziji drame akcenat je premešten s velikih istorijskih tema na male ljude

Nema Vidovdana a da na na malim ekranima ne bude prikazan film "Boj na Kosovu"Zdravka Šotre. Snimljen je davne 1989. godine za samo 30 dana, a nastao je po scenariju Ljubomira Simovića. Gotovo četiri decenije ovo delo nije postavljeno u pozorištu, ali će se to konačno promeniti.

Tri grada

- Ljuba nije hteo da se "Boj na Kosovu" igra za njegovog života. Dobili smo od nekoliko njegovih prijatelja autorska prava da radimo tu predstavu. Plan je bio da je zajedno rade Užice, Kruševac i Šabac.... SANU je vlasnik ostalih njegovih autorskih prava, ali je ovo ostavio prijateljima - kaže za Kurir dugogodišnji direktor Narodnog pozorišta Užice Zoran Stamatović.
On otkriva da je plan da probe i pripreme krenu već na jesen.

Zoran Stamatović Foto: Marija Mladjen/ATAImages


- Najgore je da delo stoji u fioci. Ukoliko ne bude uspeli da ga postave ova tri grada, naći ćemo model kako da se uradi predstava. Ljuba nije bio zadovoljan filmom. Nikad to nije krio.

Laušević u filmu "Boj na Kosovu"


Radio-televizija Srbije uradila je kompletnu digitalnu restauraciju "Boja na Kosovu". Srpski knez Lazar Hrebeljanović 1389. godine odbija da se pokori turskom sultanu Muratu, koji s velikom vojskom nadire prema Srbiji, da bi preko nje nastavio da osvaja Evropu. Iako svestan da je slabiji, bez dovoljno opremljene vojske, knez Lazar odlučuje da mu se suprotstavi. Srpski velikaši su nejedinstveni. Većina je za borbu makar i po cenu poraza, ali neki se kolebaju. Sve što je za oružje sposobno upućuje se na Kosovo. Bitka na Kosovu 1389. godine završena je bez pobednika - obe su vojske iskrvarile i posustale. Ginu i Lazar i Murat. Ali ipak, boj na Kosovu je dobijen - ne za srpsku državu, koja je uskoro pala u turske ruke - već za Evropu, koju je telima svojih junaka spasla od prvog i najjačeg naleta turske najezde. Sjajne uloge ostvarili su Miloš Žutić, Gorica Popović, Vojislav Brajović, Žarko Laušević, Ljuba Tadić, Branislav Lečić i drugi.

Foto: Centar Film


Ljubomir Simović je potom napisao potpuno nov "Boj na Kosovu", dramu koja je objavljena 2003. u časopisu Teatron. U novoj verziji drame akcenat je premešten s velikih istorijskih tema na takozvane obične, male ljudske živote. Kao neposredan povod za ponovno ispisivanje "Boja na Kosovu" Simović je tada naveo pripremanje ove drame za štampanje u "Stubovima kulture", kod izdavača koji sukcesivno objavljuje njegova sabrana dela. Sada tu verziju možete naći u izdanju "Lagune".


- Posle dugo vremena, ponovo sam pročitao tu dramu i video da je preširoka, glomazna i našao sam se pred dilemom: ili da je izostavim i uopšte ne štampam, ili da je preradim. Bilo mi je žao same drame, posebno nekih scena u njoj, tako da sam odlučio da je preradim. Dramu sam najpre skratio za polovinu, potom sam neke scene preradio, druge dopisao i - po mom mišljenju - "Boj na Kosovu" je sada nova drama - govorio je Simović.

Foto: Nemanja Nikolić


Objašnjavajući razloge zbog kojih se svojevremeno bavio Kosovskim bojem na način kako je to učinio u drami "Boj na Kosovu", Simović je kazao:

- Svi znamo koliko je kosovski mit značajan za sve nas, tako da sam i sam, pišući tu dramu '87-'88. godine, takođe bio impresioniran temom. Sa ove distance, međutim, neke stvari se vide bolje i jasnije i uradio sam šta sam uradio. Nije moje da sudim kako.

Ceo život proveo na televiziji

Ljubomir Simović preminuo je 17. aprila 2025. godine u Beogradu, u 90. godini. Diplomirao je 1962. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na Katedri za jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik. Radni vek proveo je kao urednik u redakciji za kulturu Radio Beograda. Drame "Hasanaginica", "Čudo u Šarganu" i "Putujuće pozorište Šopalović" igrane su na skoro svim pozorišnim scenama nekadašnje Jugoslavije. Četvorostruki je dobitnik Sterijine nagrade: tri puta za najbolji dramski tekst (1975, 1986, 1993), četvrti put "za naročite zasluge na unapređenju pozorišne umetnosti i kulture" (2006). Po prvoj verziji drame "Boj na Kosovu" snimljen je film, u režiji Zdravka Šotre. Izgleda da ćemo konačno ovo delo videli i da pozorišnim daskama.

 Bonus video: Šotra o filmu "Boj na Kosovu"

This browser does not support the video element.

08:12
ZDRAVKO ŠOTRA O FILMU BOJ NA KOSOVU Izvor: MONDO/Uroš Arsić